Reformizam je politička ideologija koja zagovara postupne promjene unutar postojećeg političkog i društvenog sustava, nasuprot radikalnim promjenama ili potpunom rušenju sustava. Reformisti vjeruju da bi promjene trebale biti učinjene postupno i unutar okvira zakona. Oni tvrde da je ovaj pristup praktičniji i manje poremetan od revolucionarnih promjena, te da omogućuje očuvanje društvene stabilnosti i reda dok se istovremeno rješavaju društvene nepravde i nejednakosti.
Korijeni reformizma mogu se pratiti sve do 19. stoljeća, tijekom uspona industrijskog kapitalizma i radničkog pokreta. Mnogi radnici i intelektualci počeli su dovoditi u pitanje pravičnost i održivost kapitalističkog sustava, što je dovelo do razvoja različitih socijalističkih i komunističkih ideologija. Međutim, nisu svi ovi kritičari zagovarali potpuno rušenje kapitalističkog sustava. Neki, poznati kao reformisti, zagovarali su postupniji pristup, te su tražili poboljšanje uvjeta radničke klase putem pravnih i političkih reformi unutar postojećeg sustava.
Jedna od najutjecajnijih figura u povijesti reformizma bio je Eduard Bernstein, njemački socijaldemokrat koji se suprotstavljao revolucionarnom socijalizmu Karla Marxa. Bernstein je vjerovao da se kapitalizam može postupno transformirati u socijalizam putem demokratskih sredstava, umjesto kroz nasilnu revoluciju. Njegove ideje, poznate kao "evolucijski socijalizam" ili "revizionizam", postale su temelj reformističke ideologije.
Reformizam je postao važna snaga u politici mnogih zapadnih zemalja tijekom 20. stoljeća. U Sjedinjenim Američkim Državama, na primjer, progresivni pokret ranih 20-ih stoljeća i politike New Deal-a iz 1930-ih mogu se smatrati oblicima reformizma. U Europi, reformističke socijaldemokratske stranke odigrale su važnu ulogu u uspostavi socijalne države nakon Drugog svjetskog rata.
Međutim, reformizam je također kritiziran i od strane desnih i od strane lijevih. Konzervativci često tvrde da reformističke politike dovode do prekomjerne intervencije vlade u gospodarstvo i podrivaju individualnu slobodu i inicijativu. S druge strane, radikali i revolucionari tvrde da je reformizam nedovoljan za rješavanje temeljnih nepravdi i nejednakosti kapitalizma, te da je potrebna radikalnija transformacija društva.
Unatoč ovim kritikama, reformizam ostaje značajna politička ideologija u mnogim zemljama diljem svijeta. Nastavlja oblikovati rasprave o budućnosti kapitalizma i najboljim načinima postizanja socijalne pravde i jednakosti.
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Reformism pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.
